Društvo

Evo šta sledi svakom ko u Srbiji lažno prijavi nestanak osobe!

Objavljeno: 30.08.2014 | 16:29Izvor: Telegraf.rs

U doba kada mediji pružaju pomoć u potrazi za nestalim licima angažovanjem šire javnosti, veliki problem predstavljaju slučajevi lažnih nestanaka. Građani Srbije se posle pronalaska osoba koje nisu ni nestale s pravom osećaju prevarenim.

Prošle nedelje policiji je prijavljen nestanak Marine Stojanović (17) u beogradskom naselju Voždovac. Javnost se pribojavala da je devojku snašla ista sudbina kao i brutalno ubijenu Tijanu Jurić. Ipak, policija je devojku pronašla živu i zdravu na Dorćolu, u društvu dečka.

Postavlja se pitanje da li lažne prijave nestanka predstavljaju uznemiravanje javnosti zbog kog bi neko trebao da snosi odgovornost?

U doba kada mediji pružaju pomoć u potrazi za nestalim licima angažovanjem šire javnosti, veliki problem predstavljaju slučajevi lažnih nestanaka. Građani Srbije se posle pronalaska osoba koje nisu ni nestale s pravom osećaju prevarenim.

Osoba čiji je nestanak prijavljen može da vidi svoju sliku u medijima i jednim pozivom policiji rešiti slučaj i umiriti javnost. S druge strane, roditelji koji nisu sigurni da im je dete nestalo, već možda pobeglo od kuće, ne bi trebalo da pozivaju medije u pomoć.

- Nekakve kazne bi svakako morale da postoje jer takvi slučajevi predstavljaju uznemiravanje javnosti. U slučaju Marine Stojanović, najnemoralnije je što se desio malo posle tragične smrti Tijane Jurić, dok su građani i dalje potreseni. Već uznemireni, oni doživljavaju dupli potres i osećaju se prevarenim. Takvo privlačenje pažnje na sebe predstavlja vrlo svesno uznemiravanje javnosti – kaže za Telegraf psiholog Aleksandra Janković.

Janković smatra i da bi u tim slučajevima i roditelje i dete trebalo podvrći ispitivanju i otkriti zbog čega je došlo do incidenta i kakav je to porodični sistem koji je omogućio da dođe do takve situacije?

Centar za socijalni rad (CSR) je u obavezi da štiti interese svakog deteta i preduzme mere iz oblasti porodično pravne zaštite u slučajevima kada ima saznanja o maloletniku koji beži od kuće. Vrši se procena potreba deteta i stanja u kome se trenutno nalazi, procena rizika i kapaciteti roditelja, motivacija, psihološki i vaspitni uslovi. U skladu sa tim procenama CSR preduzima mere iz svoje nadležnosti.

- Nakon sprovedenog postupka procene ugroženosti i stepena rizika po bezbednost deteta, organ starteljstva (CSR) može da privremeno izmesti dete iz porodice i da paralelno s tim pokrene odgovarajući postupak pred sudom, odnosno uvede korektivni nadzor nad vršenjem roditeljskog prava – kažu u Centru za socijalni rad Beograda.

Kazne za lažno prijavljivanje snose samo ona lica kod kojih se može dokazati da su u trenutku podnošenja prijave imali saznanje da osoba nije nestala.

Krivična prijava podiže se samo pod uslovom da je prijavlivač svestan da podnosi neistinitu prijavu – kaže za Telegraf advokat Đorđe Mamula i dodaje da smatra da mali broj ljudi podnosi lažne prijave, i da su većinom u pitanju roditelji koji strahuju za svoju decu.

Podsetimo, prošle godine u julu Beogradska policija podnela je krivičnu prijavu protiv manekenke Mine Milenković (21), koja je izmislila da je oteta i silovana i to prijavila policiji.

Mediji i šira javnost u nekim slučajevima mogu biti od velike pomoći pri pronalasku nestalih, ipak, potrebno je stvoriti mehanizam kojim bi se i oni zaštitili od lažnog uzbunjivanja.


Pratite najnovije vesti putem naše Facebook stranice, Twitter-a ili preko Android aplikcije na vašim telefonima.

  Facebook Komentari
Pratite nas na facebook-u