Zdravlje

KAKVU PILETINU JEDEMO? Koke su DUPLO VEĆE nego pre pola veka, a evo šta to znači

Objavljeno: 01.02.2017 | 09:28Izvor: Blic

Današnja prosečna koka je džin u odnosu na onu od pre pola veka. Srećom, isto tako ukusnija je i nije opasna po zdravlje - ako se pravilno hrani.

Od koke koja je težila svega 1,5 kilograma 1955. godine, stigli smo do toga da sada celo pile u radnji dostiže težinu i do 3,5 kilograma.

Naučnici ove razlike u veličini i težini smatraju dokazom genetskih manipulacija na pilićima, a kako mnogi tvrde one su rezultat trenda "piletina budućnosti" koji je počeo 1948. godine. Tada su farmeri u SAD-u počeli da razvijaju piliće sa specifičnim ciljevima - da budu veći, deblji i da brže rastu.

Građani su zato uplašeni. kakvo je zaista meso koje jedu i mnogi smatraju da je "žgoljava" seoska koka koja trčkara po dvorištu zdravija od tovljene. Ipak, nije tako, ali pod uslovom da se pilad tovi na pravilan način.

Kako navodi doktor Milan Mitrić, specijalista zdrastvene zaštite živine, genetičari su godinama unazad radili na tome da se stvori ekonomičnija proizvodnja - da se na što kraći period dobije što veća količina proteina.

- Pileće meso je najzdravije meso. Genetski su pravljeni takvi pilići da imaju veći udeo belog mesa, a uslovi njihove proizvodnje su veoma kontrolisani. Nekada su oni uzgajani napolju, a sada smo došli do savremenih objekata, gde se posebno vodi računa o temperaturi, kiseoniku, o ambijentalnim uslovima, a po metru kvadratnom nalazi oko 13 jedinki - objašnjava Mitrić.

Davne 1923. godine bilo je potrebno 16 nedelja da bi se uzgojilo pile teško jedan kilogram. Već 1933. godine za postizanje iste težine uzgajivačima su trebale čak dve nedelje manje. Sada, uzgoj piletine traje 42 dana, a kako navodi Mitrić, težina živine u tom trenutku iznosi od 2,5 do tri kilograma.

- Pileće meso je i dalje kvalitetno, u nekim udelima bolje je nego pre. Fabrike stočne hrane imaju takvu tehnologiju da mogu da iskoriste genetski potencijal, a pravi se hrana da dovede do toga da se ispolji na težinu. Koriste se uobičajene komponente: soja, sojina sačma, kukuruz, a one se nisu mnogo promenile.

Kako navodi Ana Krstić iz Borče, koja uzgaja tovne piliće u domaćoj proizvodnji, ona piliće stare jedan dan kupuje u lokalnoj poljoprivrednoj apoteci.

- Mi ih hranimo 60 dana, kako bi imali između tri i 3,5 kilograma. Oni non-stop imaju hranu i vodu. U prostoriji od šest kvadrata ima oko 50 komada. Meso je kvalitetno i nije masno, a moja deca obožavaju da ga jedu - kaže Ana.

Najbitnije je da uvek imaju hranu

Kako pričaju mnogi uzgajivači tovljenih pilića, najbitnije je da pilići tokom čitavog dana imaju hranu, a u prvim danima života pilići se hrane davanjem manjih količina hrane pet do šest puta dnevno, kako bi se izbeglo zagađivanje i rasturanje hrane.

Pored hrane, uobičajeno je da tovni pilići u prvim danima tova uzimaju i enrofloksacin ili neki drugi antibiotik širokog spektra, kao i kompleks AD3E vitamina.


Pratite najnovije vesti putem naše Facebook stranice, Twitter-a ili preko Android aplikcije na vašim telefonima.

  Facebook Komentari
Pratite nas na facebook-u