PREUZMITE medio.rs ANDROID APLIKACIJU

Da li su neandertalci bili umetnici?

Objavljeno: 02.09.2014 18:56Izvor: B92

Nasuprot reputaciji da su bili glupi rođaci prvih modernih ljudi, neandertalci su slikali što, smatraju naučnici, predstavlja veliki kognitivni korak u evoluciji čoveka.




Prodajete nešto? Postavite svoj oglas besplatno na www.OK.rs

Naučnici su juče saopštili da su otkrili prva umetnička dela ovog izumrlog čovekovog pretka i to otkriće predstavlja "veliki diprinos redefinisanju naše percepcije kulture neandertalaca", rekao je Vilijam Rendu iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja, koji je učestvovao u studiji. 

"To je nov i još jači dokaz da su neandertalci bili sposobni za kompleksnija razmišljanja i apstraktna izražavanja", sposobnosti koje su do skora bile pripisivane isključivo prvim modernim ljudima, dodao je on. 

Proteklih godina stručnjaci su otkrili da su neandertalci sahranjivali svoje mrtve, nosili nakit od školjki i perja, ukrašavali se crnim i crvenim pigmentima, brinuli o starima i bolesnima. Sve su to, prenose agencije, dokazi kompleksnog razmišljanja. Ali do sada nikakva umetnost neandertalaca nije pronađena. 

Nova studija, objavljena u listu "Proceedings of the National Academy of Sciences", sada bi to mogla da promeni. 

Stručnjaci iz 11 evropskih institucija naveli su da su duboko u pećini Goram na Gibraltaru pronašli crtež koji liči na rokoko Tviterov "hašhtag" - osam linija koje se delimično ukrštaju s tri kraće linije s desne i dve s leve strane, urezanih na zidu 40 centimetara od poda pećine koja gleda na Mediteran. 

Crtež je bio prekriven sedimentima koji su sadržali 294 komada kamenog oruđa kakvo su koristili neandertalci koji su iz Afrike prešli u Evropu pre nekih 300.000 godina. 

Standardnom tehnikom procenjeno je da je oruđe staro oko 39.000 godina, odnosno iz vremena kada su neandertalci već izumrli, što znači da su crteži stariji. 

Moderni ljudi koji su oslikali zidove pećina Lasko i Altamira tada još nisu došli do oblasti u kojoj se nalazi pećina Goram. 

Stručnjaci su isključili mogućnost da su šare nastale slučajno sečenjem mesa ili kože i tvrde da je šara napravljena namerno uz pomoć oštrog kamenog oruđa i da je crtež iziskivao odlučnost i upornost, pošto je za jednu liniju bilo potrebno najmanje 54 udarca, a za ceo šablon preko 300. 

"Gravira je namerno urađen crtež koji je zamislio umetnik-neandertalac i, uzevši u obzir veličinu i položaj, svi ostali koji su živeli u pećini", naveo je u studiji antropolog Klaj Finlejson, direktor Gibraltarskog muzeja. "To ukazuje da sposobnost apstraktnog razmišljanja nije ekskluzivno pravo modernih ljudi." 

Još jedan nagoveštaj toga da su neandertalci stvarali umetnost pojavio se 2012. kada su arheolozi datirali jednostavne zidne slike (mahom crvene tačke i otiske šaka) u pećini El Kastiljo u Španiji i došli do zaključka da su stari 41.000 godina. To ih čini najstarijom praistorijskom umetnošću na svetu i dovoljno su stare da budu delo ruku neandertalaca. Ali pošto drugi artefakti nisu bili pronađeni, nije se mogla potpuno odbaciti ni mogućnost da su moderni ljudi bili umetnici zaslužni za te crteže.