PREUZMITE medio.rs ANDROID APLIKACIJU

KO ĆE OVU MALENU RUKU UZETI U SVOJU? Emotivna ispovest roditelja koji su usvojili dete

Objavljeno: 24.11.2016 23:00Izvor: Blic

Bilo je potrebno puno vremena, neizvesnosti, ali i veza, ne bi li se na kraju jednom bračnu paru iz Srbije ispunila želja - da putem usvojenja postanu roditelji. Ovo je njihova priča - od treme zbog prvog susreta do svečane i emotivne ceremonije usvojenja.




Prodajete nešto? Postavite svoj oglas besplatno na www.OK.rs

U proces usvajanja dece bračni par iz Srbije krenuo je posle nekoliko godina braka i bezuspešnih pokušaja da dobiju svoje dete. Oboje su već prevalili četrdesete i bili su svesni da im je usvojenje jedini način da se ostvare kao roditelji i da nekom dečaku ili devojčici podare ljubav, piše NIN.

- Žena je od početka bila upoznata mnogo više od mene, čitala je o problemu usvojenja. Ja sam bio tabula raza, ali smo krenuli u proceduru -  kaže ovaj otac i nastavlja: "Za usvajanje deteta, potrebno je minimum dve godine, i to ako vam sve ide po planu, i naravno ako imate vezu u bar jednom delu celog procesa - kaže sagovornik NIN-a.

On i supruga su usvojili devojčicu, i to posle silnih peripetija, iščekivanja...

U proceduri usvajanja dece postoje dve vrste problema, formalni, odnosno proceduralni i faktički. Usvojitelj ne sme da bude 45 godina stariji od deteta. Takođe, postoji i neravnopravan položaj samaca, koji su diskriminisani i nemaju pravo na usvajanje.

Ko će ovu malenu ruku uzeti u svoju?
Prvo paprilogija

Sama papirologija, pribavljanje brojnih neophodnih dokumenata koji se predaju Centru za socijalni rad na čijoj teritoriji živi par zainteresovan za usvajanje, traje nekoliko dana. Posle predaje dokumenata i zahteva da usvoje belo, zdravo dete, stručni tim Centra za socijalni rad - psiholog, pedagog i socijalni radnik su ocenjivali njihovu podobnost da budu roditelji.

Razgovarali su o njihovom braku, želji za detetom. Nakon toga počela je priprema u grupi. Zadatak stručnog tima bio je da im predoči sve o usvojenju, od toga o kakvoj je deci reč do njihovog pređašnjeg života.

Tek tada kreće agonija

- I tek kada prođete taj takozvani test opšte podobnosti, stavljaju vas na listu čekanja Ministarstva za rad i socijalna pitanja. Tada počinje iščekivanje, agonija, ne znate šta vas čeka, a nadate se detetu. Jer možete biti peti na listi, ali da ne dobijete dete i da se u naredne dve godine spustite na 25. mesto. I sve to iz razloga urgiranja i veza", navodi sagovornik NIN-a.

Onda počneš da gubiš veru...

Kako su se i te pripreme odužile, supruga našeg sagovornika počela je da gubi veru, postajala je nesigurna da li zaista želi da na taj način dobije dete. Posle mesec dana su definitivno odlučili.

Puno je dece koja čeka da na novu porodicu
Foto: Zoran Ilić / RAS SrbijaPuno je dece koja čeka da na novu porodicu

- Imali smo sreće, ali i veze, priznajem, pa smo ubrzo pozvani. Mi i još četiri para, a jedno dete! Ono je bilo smešteno u hraniteljskoj porodici, pa smo mi četiri puta išli da ga vidimo i to u prisustvu radnika Centra za socijalni rad. Ali i drugi parovi su išli, mada ne istovremeno. Tada je imala godinu dana. Vezali smo se za to dete, ali nas je neizvesnost ubijala - kaže ovaj ponosni otac petogodišnje devojčice.

Emotivna ceremonija usvojenja

Ipak, nakon četiri meseca usledila je ceremonija usvojenja. Tome su prisustvovali i njihovi prijatelji, ličila je na venčanje, ali je bila mnogo emotivnija.

U samom postupku usvojenja, ovaj otac je često razmišljao o tome kako će prihvatiti usvojeno dete, da li će biti blizak sa njim. Zna mnoge roditelje koji nisu bliski sa biološkom decom.

- A odgovor je sve vreme bio ispred mene. Kao u Alhemičaru: Rodite se i imate braću, sestre, rođake. Tokom života steknete prijatelje, koje ste vi izabrali, ali i oni vas. I ti prijatelji vam bezbroj puta pomognu, kao i vi njima, i draži su vam od vaših rođaka, koji su vaša krv. Tako sam shvatio da krv ne znači i bliskost, već međusobni odnos koji grade obe strane - kaže naš sagovornik.

Ćerku nećemo lagati

Supruga i on ćerkici već pričaju da je usvojena. Devojčica, doduše, još nije svesna šta to tačno znači, ali veruju da je bolje da dete to zna.

- Kod nas je usvajanje još jeres, tabu tema. Zbog toga ćerkici  sve pričamo. Kada napuni 15 godina, i bude imala pravo da zatraži podatke o svojim biološkim roditeljima, nećemo joj to braniti. I tim gestom pokazujemo našu ljubav -  zaključuje sagovornik NIN-a.

Koliko još njih čeka novu porodicu

Novu porodicu, inače, najčešće nađu deca do dve godine, svetle puti i bez većih zdravstvenih problema, a potencijalni usvojitelji uglavnom izbegavaju da prime u svoje okrilje dečake i devojčice iz romskih porodica, ili one sa smetnjama u razvoju.

Usvajanje dece u Srbiji je proces koji traje dve i više godina, a događa se da do njega nikada i ne dođe.

Trenutno se u Srbiji na smeštaju u hraniteljskim porodicama nalazi 6.251 dete i mladi bez roditeljskog staranja, a u ustanovama socijalne zaštite još 622.

Za usvajanje je istovremeno zainteresovano 734 ljudi, a godišnje ipak imamo manje od 155 usvojenja u proseku. Zašto? Istraživanje pokazuje da su glavni razlozi nedostatak novca na nivou države i birokratske procedure zbog kojih potencijalni usvojitelji najčešće i odustaju od usvojenja.

Složen i dogovran posao

Radnica jednog beogradskog Centra za socijalni rad napominje da je usvajanje deteta najsloženiji i najodgovorniji posao zaposlenih u Centru.

- Mnogo je zainteresovanih parova, a malo dece, pa je zaista teško odabrati najbolje roditelje za dečaka ili devojčicu - kaže naša ona.

Problem je, kaže, što svi parovi hoće zdravo, belo dete, a retko ko hoće da usvoji malog Roma ili bolesnog dečaka ili devojčicu. A takve dece je veoma malo.

Parovi su, prema njenom svedočenju, puni entuzijazma, nade, volje, kada započnu proceduru predajom neophodne dokumentacije. Međutim, kako vreme odmiče, njihov entuzijazam splašnjava. Posebno ako su odbijeni za željeno dete. Više ne mogu da izdrže taj pritisak, tu neizvesnost, i odustaju od svega, objašnjava sagovornica iz Centra za socijalni rad.