PREUZMITE medio.rs ANDROID APLIKACIJU

DOKAZANO: Zašto se čovek razlikuje od neandertalca?

20.04.2014 20:12
Naučnici objašnjavaju kako je došlo do razlike između čoveka i neandertalca, iako je već dokazano da su geni obe vrste skoro identični

Lifestyle


Dokazano je da ljudi i neandertalci imaju 99,84 odsto identičnih gena, što je navelo naučnike da istraže kako je moguće da se dve vrste sa ovoliko genetske sličnosti ipak toliko razlikuju.

Upornost u objašnjenju ovog fenomena dovela ih je do zaključka da postoji ćelijski ekvivalent dugmetu za uključivanje i gašenje DNK.

Geni koji su kod neandertalaca bili “isključeni”, kod savremenog čoveka su “uključeni”, ali i obrnuto, kako je objavio međunarodni tim naučnika u onlajn izdanju magazina “Science”.

Novo otkriće ističe značajnu razliku između genoma i epigenoma. Genom je sekvenca od tri milijarde molekula koje čine DNK, dok epigenom određuje koji delovi DNK su uključeni ili isključeni.

Višegodišnje istraživanje epigonoma objašnjava kako identični blizanci sa identičnim sekvencama DNK mogu biti sasvim različiti. Naučnici kojima je genetika uža specijalnist, ove efekte nazivaju i “drugim genetskim kodom”.

Liram Karmel sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu je sa svojim timom započeo ispitivanje DNK kostiju udova žive osobe, neandertalca i denisovanca, istrebljenog humanoida koji je živeo na području Evroazije tokom Kamenog doba i čiji su ostaci otkriveni u pećini u Sibiru tek 2010.

Genetičar Dejvid Gokman i ostali članovi tima zatim su ispitali šeme uključivanja i isključivanja DNK kod svih vrsta. Kada su geni deaktivirani, oni ne utiču na pojavu neke osobine, kao što to čine aktivirani geni. Skup od pet gena nazvan HOXD, koji utiče na oblik i veličinu udova, bio je isključen kod obe drevne vrste.

Paleoantropolog Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu rekao je daotkriće HOXD gena “može da objasni kako su drevni ljudi imali snažnija tela i bili bolje prilagođeni teškim uslovima života”.

Ipak, nije moguće saznati da li su ove šeme pronađene u genima neandertalaca tipične za celu vrstu, jer je dokazano da epigenom može da zavisi od ishrane pojedinca, njegovog okruženja i drugih faktora.