PREUZMITE medio.rs ANDROID APLIKACIJU

5 najčešćih pitanja o sunčanju i štetnosti UV zraka

23.07.2014 11:28
Primenite ove savete za pametno izgaganje suncu i uživanje bez posledica po zdravlje…

Zdravlje


1. Da li je „rano“ prolećno sunce opasno i da li je potreban oprez pri izlaganju kože?

Ljudi pogrešno veruju da su opasnosti od UV radijacije ograničene samo na mediteranske plaže u vrelim letnjim mesecima, a da zaštitu od sunca možda treba sprovoditi samo tokom leta i to u podne kada je sunce najjače. UV radijacija može da dovede do oštećenja kože u bilo kojoj sezoni, pri bilo kakvoj temperaturi. Danas se zna da prolećno sunce nije bezopasno, bez obzira da li su dani sunčani ili oblačni. Zaštita od sunca mora da se sprovodi tokom cele godine, naglašeno u periodu od aprila do septembra.

2. Kakve su promene na koži alarmantne? Na šta treba obratiti pažnju?

Obratite pažnju na promene koje menjaju veličinu, boju i/ili oblik, izgledaju drugačije od ostalih, asimetrične su, izgledaju hrapavo ili su sa skvamom (ljuspama), imaju više boja, veće su od šest milimetara, krvare ili vlaže, izgledaju perlasto, izgledaju kao ranica, ali ne zarastaju.

Melanom se često ne može raspoznati golim okom i u početku ne izgleda različito od mladeža. Za postavljanje rane dijagnoze može biti korisno A-B-C-D-E pravilo:

Asimetrija - Ukoliko je promena asimetrična (ako povučete liniju kroz sredinu promene videćete da dve polovine nisu simetrične)

Iivica - Nepravilna, izreckana ivica 

Boja - Različita prebojenost mladeža, prisustvo više boja: crna, braon, ružičasta, crvena ili bela

Diametar - ukoliko je mladež veći od pet milimetara u prečniku

Evolucija - Promena boje, veličine, oblika, izgleda površine mladeža, povećanje uzdignutosti od okolne kože, kao i pojava simptoma kao što su krvavljenje, pojava svraba ili bola

3. Koje osobe spadaju u najrizičniju kategoriju za dobijanje raka kože?

Rak kože je najčešći kod osoba starijih od 50 godina i kod osoba koje se produženo ili intenzivno izlažu suncu. Jedna od šest ovakvih osoba će razviti rak kože tokom života. Osobe koje spadaju u rizičnu grupu su one sa svetlom kožom i podložne opekotinama od sunca, imale su opekotine od sunca u detinjstvu, provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija), izložene su intenzivnom suncu tokom kratkog vremenskog perioda (tokom odmora), koriste solarijum, imaju više od 50 mladeža, imaju u porodici osobu koja je imala rak kože, starije su od 50 godina ili su imale transplantaciju organa. Napominjemo da iako ne spadate u ovu kategoriju postoji rizik za dobijanje raka kože, pa ne zaboravite da redovno pregledate svoju kožu.

4. Da li je jedanput godišnje dovoljno uraditi skrining (pregled) kože?

Neophodno je da steknemo naviku da pregledamo svoju kožu jednom mesečno (samopregled). Ne javljaju se sve sumnjive promene na mestima izloženim suncu i na vidljivim mestima. Stoga pregledajte čitavu kožu, spreda i pozadi, najbolje ispred velikog ogledala. Redovno pregledajte svoju i kožu svojih najbližih jednom mesečno i tražite promene koje izgledaju sumnjivo. Ukoliko ste u nedoumici, konsultujte svog dermatologa. Svako ko zna za slučajeve bolesti u sopstvenoj porodici i ima neki od tipova kože koji nose veći rizik trebalo bi da preduzme mere predostrožnosti i jednom godišnje ode na pregled kod dermatologa.

5. Imajući u vidu činjenicu da su UV zraci koji potiču od sunca značajan faktor rizika za nastajanje raka koze, da li je sunce naš prijatelj ili neprijatelj?

Sunce nam je potrebno za našu telesnu i psihičku stabilnost. Sunce pomaže proizvodnju vitamina D koji je neophodan za razvoj kostiju, rad srca i pravilnu funkciju imunog sistema. Najveća količina vitamina D proizvodi se u koži pod dejstvom sunčevih UVB zraka. Manja količina vitamina D3 dobija se iz hrane: riba - losos, haringa, džigerica, jaja, mleko i margarin. Još nije postignut konsensus oko optimalne dužine izlaganja suncu koje bi napravilo balans među rizicima i benefitima koje sobom nosi sunčanje. Smatra se da ograničena ekspozicija kože lica, nadlaktica i šaka, nogu ili leđa sunčevim zracima (pet do 30 minutna, dva puta nedeljno pre 10 ili posle 15 časova) bez antisolarnih krema obezbeđuje zdravim ljudima zadovoljavajuće količine vitamina D. Ljudi koji nisu u mogućnosti da se izlože ovom neophodnom „minimumu“ delovanju sunca moraju uzimati hranu koja sadrži vitamin D3 ili suplemente. S druge strane, dugotrajno izlaganje UV radijaciji koja potiče od sunca dovodi do pojave raka kože, starenja kože, supresije imunog sistema i bolesti oka kao što je katarakta. Stoga je neophodno napraviti balans između rizika koji sobom nose nedovoljno i prekomerno izlaganje suncu.

• Izbegavajte sunce između 11 i 15 časova

• Tražite hlad

• Zaštitite se odećom - nosite pantalone od gusto tkanog materijala, majicu dugih rukava, kačket ili šešir i zaštitne naočare

• Koristite zaštitni antisolarni krem - deca i mlađe osobe trebalo bi da koriste posebno efikasne preparate za zaštitu od sunca sa faktorom zaštite od 30 ili više, i to one koji štite od UVA i UVB zraka i koji su otporni na vodu

• Antisolarna sredstva primenjujte svakodnevno (15-30 minuta pre izlaska iz kuće i izlaganja suncu) na sve regije kože koje su izložene UV radijaciji u dovoljno debelom sloju, obnavljajte nanošenje na dva do tri sata 

• Ponavljajte mazanje redovno, naročito ako plivate ili ste dugo van kuće (na svaka 2 do 4 sata)

• Ne ostajte dugo na suncu i izbegavajte sunčanje

Izvor: Cosmopolitan.rs