Ipak, zapadni obaveštajci neformalno priznaju da niko sa sigurnošću ne može reći sa koliko sredstava zaista raspolaže "Islamska država".

Ova teroristička organizacija kontroliše određena područja, prirodne izvore i stanovništvo koje živi na tom području.

OEBS veruje da su prihodi islamista od nafte "pali" u poslednje vreme zbog pada cene nafte na globalnom tržištu, ali i zbog pojačanih kontrola u Turskoj, kurdskim područjima i Iraku.

Važan izvor finansiranja "Islamske države" jesu porezi i nameti na okupiranim područjima.

Stanovnici moraju da proslede od pet do 15 odsto prihoda islamistima, a tu je i "posebni porez za nemuslimane", koji na taj način otkupljuju sopstvene živote.

Prema američkim obaveštajcima, podaci o brojnosti ljudstva u jednicama "Islamske države" variraju - od 30 do 100.000 boraca.

Obični borci dobijaju 400 do 500 dolara mesečno, a oficiri i do 3.000.

Računica pokazuje da "Islamska država" troši 15 miliona dolara mesečno, i to samo za plaćenike.

U pokrivanju ovih troškova ne pomažu ni donacije privatnih finansijera iz arapskih zemalja Persijskog zaliva, koje su se, prema informacijama zapadnih službi, u poslednje vreme drastično smanjile.

Na samitu G20 predstavljen je izveštaj koji pokazuje da su samo u Saudijskoj Arabiji, nakon 2010. godine, 863 lica osuđena zbog finansiranja terorizma.
Na drugom mestu nalaze se SAD sa 100 presuda.

Isplate za "usluge" terorizma širom sveta vrše se u gotovini i anonimno, a to znači da onaj ko plaća, ne zna ko je primalac i obratno.